NEGOTINSKE PRIČE: MORA VAGEI I ĆETAĆE
Dva arheološka lokaliteta, deo granice nekadašnjeg Rimskog carstva nalaze se na teritoriji opštine Negotin. Reč je o Mora Vagei u Mihajlovcu i Ćetaću kod Radujevca. Na nekadašnjem ušću Kameničkog potoka u Dunav kod Mihajlovca nalazi se arheološko utvrđenje sa prelaska 3. u 4. vek koje je prvi zabeležio Feliks Kanic. Ovo utvrđenje je obnovljeno dva veka kasnije. Kasnoantičko utvrđenje na lokalitetu Mora Vagei pripada tipu burgusa.
Pre četrdesetak godina, početkom osamdesetih godina prošlog veka konstantovano je da je ovo utvrđenje podignuto na ruševinama utvrđenja koje se datuje početkom Nove ere. Nakon arheoloških istraživanja koja su se odvijala u nekoliko faza, ostaci utvrđenja su konzervirani i sastavni su deo turističke ponude opštine Negotin. Utvrđenje je građeno opekom i kamenom, dimenzija je 18,5 puta 18,5 metara i nalazi se na platou dunavskog keja u Mihajlovcu. Zbog prisupačnosti i sređenog puta često se nađe na agendi turista.
Inače, prošle godine su na ovom lokalitetu izvršeni rekonzervatorski i restauratorski radovi na arhitektonskim strukturama rimskog utvrđenja. Radove je, u organizaciji Zavoda za zaštitu spomenika kulture iz Niša i tehničku podršku Muzeja Krajine, izvelo preduzeće Tasić Mitre, d.o.o. iz Smedereva. Radovi na mihajlovačkom utvrđenju koji predstavlja deo Rimskog limesa u našoj zemlji koji se nalazi na preliminarnoj Listi svetske baštine, u vrednosti od 2,5 miliona dinara izvedeni su uz podršku Ministarstva kulture i informisanja.
Pored rimskog utvrđenja u Mihajlovcu, Muzej Krajine iz Negotina brine i o drugom lokalitetu koji se nalazi na teritoriji negotinske opštine a koji čini deo Rimskog limesa u Srbiji. U pitanju je Ćetaće koje se nalazi pet kilometara nizvodno od Radujevca. Udaljeno je 800 metara od ušća Timoka u Dunav, najniže tačke u zemlji. Iskopavanja obavljena krajem pedesetih godina prošlog veka, pokazala su da se radi o vojnom objektu sa četvorougaonom osnovom i zaobljenim bedemima na uglovima.
Ovogodišnja istraživanja i stručnjaci Balkanološkog instituta SANU iz Beograda i Muzeja Krajine u trećoj godini istraživanja su potvrdili postojanje još jednog utvrđenja iz perioda rimske dominacije na ovim prostorima, odnosno još jedan sačuvan fortifikacioni objekat koji je pripadao Rimskoj utvrđenoj granici-LIMESU, ističu u Muzeju Krajina. Deo ovogodišnjeg stručnog tima bili su dr Vladimir Petrović, naučni savetnik Balkanološkog instituta SANU, korukovodioc projekta, MA Gordan Janjić, arheolog – muzejski savetnik Muzeja Krajine, korukovodilac projeka, Aleksandar Tasić, arheolog, Ivan Ilić, student arheologije i Konstantin Janjić, student arhitekture.
FOTO: MUZEJ KRAJINE NEGOTIN
Ovaj medijski sadržaj sufinansiran je od strane Opštine Negotin. Stavovi izraženi u podržanom medijskom projektu nužno ne izražavaju stavove organa koji je dodelio sredstva.